Ribolovne mogućnosti u Baltiku za 2025. godinu
Neispravna znanost, izopačene odluke o ograničenjima ribolova
LIFE poziva na hitnu reviziju prijedloga EK-a i ponovno određivanje ograničenja ribolova u skladu s opreznijim najvećim održivim donosom (MSY).
Bruxelles, 24. rujna 2024. Nerazumljivo i neprikladno svrsi je kako LIFE opisuje prijedlog EK o ribolovnim mogućnostima u Baltičkom moru za 2025. godinuGodišnji krug određivanja ograničenja ribolova za Baltičko more dosegao je novi minimum, budući da su znanstvenici dali savjete za 2025. na temelju prosjeka podataka za posljednje tri godine - umjesto korištenja puno duljeg vremenskog niza. U slučaju haringe u Botničkom zaljevu, Komisija je to iskoristila za predlaganje povećanja kvote 21% što je rezultiralo ulovom većim od 66 000 tona.
S obzirom na to da se to događa u vrijeme kada je ovaj ulov haringe na rekordno niskim razinama, a kvote posljednjih godina nisu u potpunosti iskorištene, postoji snažna indikacija da znanstvenici ponovno precjenjuju razinu biomase stoka. Ovu znanstvenu pogrešku istaknuo je dr. Rainer Froese iz GEOMAR instituta. LIFE-ov događaj u lipnju na izvanredna situacija u Baltičkom moru, koji je istaknuo da su znanstvenici ICES-a iz godine u godinu procjenjivali biomasu stoka previsoko, što je rezultiralo postavljanjem previsokih ograničenja ribolova.
Posebno, predložena kvota za haringu izazvalo je šok i zaprepaštenje među baltičkim članovima LIFE-a i mnogim drugim malim ribarima u regiji. Švedski zastupnici u Europskom parlamentu na sastanku Odbora PECH u Bruxellesu jučer su imali sličnu reakciju. Sofie Eriksson, S&D, rekla je da je to navelo ljude „da se zapitaju što stoji iza svega ovoga? Stvarno me brine da iza svega ovoga stoji ekonomski interes“. Isabella Lovin, zastupnica u Europskom parlamentu iz redova Zelenih i bivša švedska ministrica zaštite okoliša, upitala je: „Kada su znanstvenici toliko puta i u tolikoj mjeri revidirali svoje savjete, može li Komisija zaista reći da su ovi prijedlozi (za ribolovne mogućnosti za 2025.) u skladu s ciljevima ZRP-a (članak 2.2.) za preventivni pristup... za obnovu stokova i njihovo očuvanje iznad razina koje mogu proizvesti maksimalni održivi prinos (MSY)?“
Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES) ima monopol na pružanje znanstvenih savjeta za upravljanje ribarstvom - navodno "najboljeg dostupnog znanstvenog savjeta". Ali što ako je to "jedini dostupni znanstveni savjet"? Je li to način na koji znanost postaje manjkava? Potrebno je bolje korištenje znanosti i bolji procesi donošenja odluka, kako to pozivaju LIFE u svom manifestu za X. saziv zakonodavnog tijela
MSY je teorijski cilj, temeljen na mnogim pretpostavkama, te stoga zahtijeva podatke koji su što pouzdaniji. Stoga je ključno da biološke referentne točke korištene za izračun MSY-a budu što točnije – temeljene na visokokvalitetnim podacima prikupljenim tijekom što većeg broja godina kako bi se osigurala njihova pouzdanost. Najnoviji podaci su najnesigurniji i s vremenom se revidiraju kako saznajemo više o ribljem fondu. Korištenje samo podataka iz posljednje tri godine znači da su ovi rezultati vrlo nesigurni. Znanstvenici koriste biološke referentne točke za mjerenje zdravlja ribljeg fonda. Zadatak je znanstvenika ICES-a izračunati te referentne točke, ukazati na status ribljeg fonda i koliko se ribe može uloviti svake godine bez ugrožavanja buduće reprodukcije i rasta fonda.
„Uzmimo za primjer haringu u Botnijskom zaljevu. Trenutna procijenjena djevičanska biomasa (B0), izračunata korištenjem samo podataka iz posljednje 3 godine, niža je od procjena biomase mrijesnog stoka (SSB) za početak 1990-ih kada je ulov bio ispod 50 000 tona“, kaže Christian Tsangarides, koordinator LIFE-a za Baltičko i Sjeverno more. „Od tada su ulovi premašili tu brojku, a SSB je u stalnom padu sljedećih 30 godina. S obzirom na to da je novačenje uglavnom bilo stabilno, bez uočenih naglih promjena posljednjih godina, djevičanska biomasa (B0) mogla se i trebala odrediti korištenjem mnogo duljeg vremenskog niza. To bi zauzvrat rezultiralo značajno drugačijim referentnim točkama MSY-a. Odluka o korištenju izrazito skraćenog trogodišnjeg prosjeka, koji se podudara s povijesno najnižom razinom za stok, nije ni dovoljno objašnjena ni opravdana i vjerojatno je glavni razlog za izopačen ishod prijedloga, koji je rezultat pomicanja osnovnih vrijednosti“, napomenuo je.
Da su znanstvenici ICES-a koristili cijeli vremenski niz sa 60 godina podataka, svoju bi preporuku temeljili na vrijednosti ribolovne smrtnosti od 0,068, što bi rezultiralo kvotom od oko 28 000 tona. Međutim, odbacili su ovaj rezultat modela kao „nevjerojatno nizak i nije u skladu s poviješću stoka“. Prema Tsangaridesu, „Nisu pruženi dokazi ili objašnjenja za ovo odbacivanje i naše je mišljenje da je procijenjena vrijednost Fmsy-a od 0,068, koja se temelji na cijelom nizu podataka, pouzdanija od vrijednosti predložene u savjetu (0,218).“
Po mišljenju LIFE-a, ovaj prijedlog potkopava postizanje cilja maksimalnog održivog prinosa (MSY) kako je navedeno u članku 2.2. Zajedničke ribarstvene politike. Nadalje, prijedlog sprječava rast biomase u stoku haringe u Botnici i ubrzat će kolaps švedske industrije surströmminga.
Štoviše, ni losos ni tuljani se uopće ne spominju ni u izvješću radne skupine ni u savjetodavnom listu za haringu u Botnici. Ove tri vrste su očito međusobno povezane i to što se o tome uopće ne spominje je propust koji treba ispraviti usvajanjem viševrstnog pristupa. Ovaj prijedlog, dopuštajući povećani ribolov vrsta plijena, imat će učinak ograničavanja opskrbe hranom dostupne populacijama lososa i daljnjeg sprječavanja njihovog oporavka.
Stoga pozivamo na hitnu reviziju ovog prijedloga i ponovno određivanje ograničenja ribolova u skladu s opreznijim najvećim održivim donosom (MSY), što će dugoročno omogućiti stabilizaciju stoka na biomasi mrijestilišta znatno većoj od 1.000.000 tona. u skladu s poviješću dionice.
Julho – Agosto 2018




