Izjava
Europski kongres obrtničkih ribara – 2012.
Mali obalni ribari i sakupljači školjaka u Europi
Zajednička deklaracija europskih ribara i onih koji se bave ribolovom s malim utjecajem na okoliš te sakupljača školjaka, studeni 2012.
Mi, obrtnički ribari i sakupljači školjaka s niskim utjecajem na okoliš u Europi…
...okupili smo se kako bismo razgovarali o našoj teškoj situaciji i uputili peticiju donositeljima odluka u Europskoj uniji (EU) za zaštitu naših sredstava za život, zajednica i baštine. Čvrsto vjerujemo da bi, kako bi europsko ribarstvo napredovalo, nova Zajednička ribarstvena politika (ZRP) trebala zaustaviti neodrživi ribolov te staviti obrtničke i ribare s malim utjecajem na okoliš u središte europske ribarske budućnosti.
Naša poduzeća i egzistencija oduvijek su ovisili o ribljim zalihama u našim lokalnim ribolovnim područjima. Za razliku od većih plovila, ne možemo se preseliti na nova ribolovna područja kada se naša prekomjerno izlovljavaju. Danas je naš rad ugrožen ljudskim pritiskom na obalna područja, uključujući neodrživi ribolov i promjene morskih ekosustava.
Dobri smo čuvari okoliša u kojem radimo stoljećima, regulirajući naš ribolovni napor prema dostupnim zalihama, kako bismo očuvali naše poslovanje i način života. Oduvijek smo se prilagođavali posebnostima naših ribolovnih područja prilagođavanjem tehnika, fokusiranjem na različite vrste i uzimanjem u obzir sezonskog biološkog obrasca riba. Naš rad ima relativno nizak utjecaj na okoliš na morska staništa i generira samo male količine odbačenog ulova.
Koristimo selektivnu ribolovnu opremu s niskim utjecajem na okoliš. Vlasnik radi na ribarskom plovilu, a mi poštujemo pravila upravljanja ili, ako takva pravila ne postoje ili su nedostatna, primjenjujemo samonametnute mjere za zaštitu ribljih resursa i njihovih staništa. Ovaj način rada stvara čvrstu društvenu, kulturnu i ekonomsku vezu s našim zajednicama.
Imamo važnu ulogu na tržištu morskih plodova jer smo u mogućnosti isporučiti svježe, visokokvalitetne, raznolike, lokalno ulovljene proizvode, poštujući sezonske biološke obrasce vrsta i često isporučujući izravno potrošaču.
Po broju plovila predstavljamo oko 80% ribarske flote EU. U Ujedinjenom Kraljevstvu, na primjer, činimo više od polovice radne snage s punim radnim vremenom na moru. Naša poduzeća također stvaraju mnoga pomoćna radna mjesta na kopnu.
Od osnutka ZRP-a patili smo od nepravednog i neuravnoteženog političkog okvira: većina ribolovnih kvota i subvencija EU-a usmjerena je na velike ribolovne operacije diljem Europe, povećavajući ulovni kapacitet flote na otvorenom moru, a istovremeno oduzimajući prava i marginalizirajući male, održive ribolovne operacije. Nečuveno je da se tolika podrška daje operatorima s velikim utjecajem koji često koriste kratkoročne ugovore o radu i nekvalificiranu radnu snagu te pružaju malo stvarne koristi lokalnim zajednicama. U međuvremenu, mnogi od nas gube posao ili su prisiljeni tražiti drugi prihod.
Ne osjećamo se adekvatno zastupljenima od strane naših nacionalnih vlada, predstavnika ribarskog sektora u Bruxellesu, niti od strane Europske unije.
Čvrsto vjerujemo da budućnost europskog ribarstva leži u održivim obalnim ribolovnim aktivnostima s malim utjecajem koje provodimo.
Trenutačno se više od 60% europskih ribljih stokova lovi na održivim granicama ili izvan njih. Samo ako ZRP zagovara odmak od neselektivnih, utjecajnih i energetski intenzivnih metoda ribolova, možemo oporaviti europske riblje stokove, nastaviti opskrbljivati održivo ulovljenim morskim plodovima i osigurati trajan izvor prihoda za ribarski sektor, kao i za obalne zajednice koje o njemu ovise.
Krajnje je vrijeme da se održivi, obrtnički i malo utjecajni europski ribari stave u središte buduće zajedničke ribarnice. Pozivamo donositelje odluka u EU da:
1) Dati pravo na ribolov onima koji love na održiv način;
2) Smanjiti prekapacitiranost flote tamo gdje postoji, uz očuvanje radnih mjesta u obrtničkom ribarstvu s malim utjecajem na okoliš;
3) Ukinuti štetne subvencije i neodržive i destruktivne prakse;
4) Obnoviti zdravlje naših mora u Europi i ostatku svijeta.
Mi, europski obrtnički ribari i ribari s malim utjecajem na okoliš…
... želimo ostaviti nasljeđe zdravih mora i oceana u svijetu u kojem je ribolov manji, ali ribolov bolji. Želimo da naši sinovi i kćeri love ribu u zdravim oceanima s uspješnim ribljim zalihama i jedu kvalitetniju ribu nego što većina ljudi danas jede. Mi, većina ribara koji smo čuvari morskog okoliša, zahtijevamo da se naši kolektivni glasovi čuju prije nego što bude prekasno.
Detaljna razmatranja za donositelje odluka u EU
1) Dati pravo na ribolov onima koji love na održiv način
ZRP mora dati prioritetni pristup onim ribarima koji imaju najmanji utjecaj na okoliš i dodaju najveću vrijednost lokalnim ribolovnim aktivnostima i zajednicama. Pristup ribi mora biti povezan s učinkom pojedinačnih subjekata na temelju okolišnih, društvenih i ekonomskih kriterija. Ribari koji koriste održive prakse, s minimalnim usputnim ulovom, visokom stopom zaposlenosti u odnosu na količinu ulova i manjom ovisnošću o subvencijama i gorivu moraju biti favorizirani. Na taj se način može održati zaposlenost povezana s ribarstvom, a koristi od ribarske aktivnosti proširiti na obalne zajednice.
ZRP mora priznati da je kvota (pravo na ribolov) javno dobro, a ne privatno vlasništvo, te dodijeliti ribolovne mogućnosti na način koji nagrađuje održive metode ribolova. Stoga smo protiv prenosive ribolovne koncesije (TFC), sustav koji učinkovito privatizira pristup ribolovnim mogućnostima i vjerojatno će konsolidirati morske resurse u rukama manjeg broja moćnijih igrača. Protivimo se privatizaciji mora i njegovih resursa.
2) Smanjiti prekapacitiranost tamo gdje postoji, bez gašenja malih ribara s malim utjecajem na okoliš.
Procjenjuje se da ribarske flote EU-a u mnogim slučajevima mogu vršiti ribolovni pritisak na stokove koji je dva do tri puta veći od održive razine. Novi ZRP mora uključivati detaljan popis prekomjernog kapaciteta, osiguravajući da se on procjenjuje u odnosu na stanje stokova u ciljanim ribolovnim područjima. Napori za mjerenje ribolovnog kapaciteta moraju uzeti u obzir sposobnost plovila ili flote za ulov ribe, a ne samo broj, veličinu i snagu motora plovila.
Države članice EU-a moraju hitno uvesti akcijske planove za smanjenje ribolovnog kapaciteta, tamo gdje postoji prekapacitet, i preusmjeriti kapacitete na metode ribolova s niskim utjecajem bez prekoračenja održivih razina ribolovnog pritiska. Ti napori trebali bi biti usko usklađeni s regionalnim planovima upravljanja ribarstvom i osigurati da probleme prelova i prekapaciteta ne izvozimo samo na ribolovna područja izvan voda EU-a. Postoje mnogi pogrešni slučajevi istovremenog korištenja javnog novca za rashodovanje plovila i obnovu dijela flote, što rezultira neto povećanjem ribolovnog kapaciteta, posebno u dijelu flote s velikim utjecajem, i smanjenjem ribljeg fonda.
Naglašavamo potrebu za smanjenjem ribolova na europskoj razini, ali to se ne smije dogoditi na štetu onih koji koriste održivije prakse. Nova ZRP mora jamčiti ribarski sektor koji daje prednost kvaliteti nad kvantitetom: ribolov manji, ali inteligentniji.
3) Ukinuti štetne subvencije i neodržive ribarske prakse
Industrijalizacija ribarskog sektora rezultirala je time da europska mora pate od desetljeća destruktivnog ribolova i prekomjernog izlova.
Europska flota svake godine prima nekoliko milijuna eura subvencija. Velik dio tog novca troši se na destruktivne, a ponekad čak i ilegalne ribolovne operacije. Novi Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) mora se umjesto toga usredotočiti na potporu prijelazu ribarskih zajednica i operatera na održiviji pristup.
Svi europski ribari moraju se strogo pridržavati propisa. Plovila ili operateri koji su uhvaćeni u nezakonitom ribolovu ne bi trebali primati buduće subvencije. Nova ZRP mora ojačati i ojačati mjere praćenja i kontrole koje se moraju provoditi ravnomjerno i pravedno u cijeloj Uniji i šire.
Zapanjujućih 1,3 milijuna tona ribe svake se godine odbacuje s europskih plovila u sjeveroistočnom Atlantiku. Reformirana ZRP mora uključivati jasne korake prema cilju nultog odbacivanja ulova, uz stroga pravila o selektivnosti, veličini i težini, posebno koća, jaružala i drugih mobilnih alata. To bi smanjilo neželjene ulove i potrebu za stalnim povećanjem snage motora. EFPR bi trebao podržati razvoj selektivnijih ribolovnih praksi, poticati suradnju između ribara i znanstvenika te pružiti značajnu podršku stvaranju predstavničkih tijela sektora malog utjecaja na zanatski ribolov. Destruktivne metode ribolova koje imaju štetan utjecaj na morski okoliš, poput određenih oblika teških mobilnih alata i ciljanog lova na nezrele, premale ribe, moraju se zabraniti. Oni koji se bave destruktivnim ribolovnim praksama ne bi se trebali smatrati zanatskim, održivim ribarima prema ZRP-u.
4) Obnoviti zdravlje naših mora u Europi i ostatku svijeta
Europsko upravljanje ribarstvom trebalo bi uzeti u obzir različite lokalne i regionalne stvarnosti i staviti sektor malog ribolova u svoje središte. Trebalo bi se graditi na iskustvu i vještinama ljudi koji su izravno povezani s ribarstvom. Njihovo znanje i empirijsko znanje moraju se cijeniti i koristiti u većoj suradnji s vladinim regulatorima, znanstvenim tijelima, savjetodavnim odborima, ribarima s malim utjecajem na okoliš i obrtnicima te drugim dionicima unutar strukture zajedničkog upravljanja, uključujući razvoj planova održivog upravljanja.
U okviru novog ZRP-a, istraživanje stanja ribljih stokova i mjera oporavka mora se značajno ojačati, uključujući i povećanjem financiranja iz EFPR-a.
Provedba pristupa upravljanju ribarstvom temeljenog na ekosustavu, uz zaštitu morskog okoliša, trebala bi biti preduvjet. Ograničenja ribolova ne bi smjela prelaziti znanstvene preporuke, a nova ZRP mora osigurati da se do 2015. svi riblji stokovi obnove na razine iznad onih koje mogu osigurati održivi ulov.
Morski rezervati jedno su od rješenja za zaštitu morskog okoliša od utjecaja ribolova. Kao i kod bilo koje druge mjere očuvanja, njihovo uspostavljanje mora se provesti uz odgovarajuće konzultacije i razmatranje potreba ribara s malim utjecajem.
Izjava o misiji
1. Platforma LIFE osnovana je kao jedinstven, snažan i uključiv glas za zastupanje interesa malih ribara i ribarki s niskim utjecajem diljem Europe u duhu Zajedničke deklaracije potpisane na Europskom kongresu obrtničkih ribara 2012. godine. Njezina je misija postići uvjete u kojima se ribolov obavlja na održiv način i u kojima mali ribari i ribarke s niskim utjecajem u Europi mogu maksimizirati svoju društvenu i ekonomsku održivost. LIFE omogućuje europskim malim ribarima i ribarkama s niskim utjecajem da razviju i komuniciraju zajedničke stavove te da utječu na razvoj i provedbu politika i zakonodavstva, uključujući Zajedničku ribarsku politiku (ZRP). LIFE djeluje kao platforma za i potiče stvaranje regionalnih i nacionalnih organizacija za ribolov s niskim utjecajem u državama članicama EU-a u kojima nedostaje zastupljenosti.
2. Cilj programa LIFE je postići održivost u ribarstvu upravljanjem koje:
- Daje pravo na ribolov onima koji love na održiv način;
- Uklanja prekapacitet flote tamo gdje postoji, uz očuvanje radnih mjesta u malom ribarstvu s niskim utjecajem;
- Ukida štetne subvencije i neodržive i destruktivne ribolovne prakse; i
- Obnavlja zdravlje naših mora u Europi i ostatku svijeta.
3. Članovi LIFE-a su organizacije koje su se obvezale podržavati misiju LIFE-a i Zajedničku deklaraciju. LIFE predstavlja ribare i ribarice koji koriste ribolovnu opremu s malim utjecajem na morska staništa. Rade na vlastitim plovilima i posvećeni su osiguravanju održivosti svojih aktivnosti poštujući pravila ili, tamo gdje takva pravila ne postoje ili su nedostatna, primjenom samonametnutih mjera za zaštitu ribolovnih resursa i okoliša. Održavaju snažnu društvenu, kulturnu i ekonomsku vezu sa svojim zajednicama. Ribari koji se bave destruktivnim metodama ribolova koje imaju štetan utjecaj na okoliš, koji su neselektivni ili love ribu premale veličine neće biti zastupljeni od strane LIFE-a. O tim će se metodama odlučivati na razini država članica.