-Deklaracija i Izjava o misiji –

Deklaracija

Kongres europskih zanatskih ribara 2012.

Mali ribari i školjkari Europe

Zajednička deklaracija europskih zanatskih ribara te ribara i školjkara malog utjecaja na okoliš

Studeni 2012.

Mi, europski zanatski ribari te ribari i školjkari malog utjecaja na okoliš …

… okupili smo se kako bismo razgovarali o našem položaju i zatražili od nadležnih u Europskoj Uniji (EU) da zaštite našu egzistenciju, zajednice i baštinu. Čvrsto vjerujemo da je za prosperitet europskog ribarstva neophodno da nova Zajednička ribarstvena politika (ZRP) zaustavi neodrživ ribolov i stavi zanatske ribare i ribare malog utjecaja na okoliš u središte budućeg razvoja europskog ribarstva.

Naši poslovi i egzistencija oduvijek su ovisili o ribljem fondu lokalnih ribolovnih područja. Za razliku od vlasnika velikih brodova, mi se ne možemo premjestiti na nova područja kad su naša izlovljena. Danas je naš rad ugrožen ljudskim pritiskom na priobalna područja, uključujući neodrživ ribolov i promjenu morskih ekosustava.

Mi smo dobri gospodari okoliša u kojem radimo stoljećima, prilagođavajući ribolovne aktivnosti stanju ribljeg fonda kako bismo sačuvali svoj posao i način života. Uvijek imamo na umu specifičnosti našeg ribolovnog područja – prilagođavamo tehnike, lovimo različite vrste i vodimo računa o sezonskim biološkim obrascima ponašanja ribe. Naš rad ima relativno mali utjecaj na morska staništa i stvara tek neznatne količine bačene ribe.

Koristimo selektivne ribolovne alate s malim utjecajem na okoliš. Kao vlasnici ujedno i radimo na ribarskoj brodici i poštujemo pravila upravljanja, a ako takva pravila ne postoje ili su nedostatna, primjenjujemo vlastite mjere s ciljem zaštite ribljeg fonda i staništa. Takav način rada stvara čvrste društvene, kulturne i gospodarske veze s našim zajednicama.

Imamo važnu ulogu na tržištu ribe budući da smo u stanju dopremati svježe, visokokvalitetne i raznovrsne proizvode lokalnog porijekla, poštujući pritom sezonske biološke obrasce ponašanja ribljih vrsta te nerijetko isporučujući ribu izravno potrošaču.

Po broju plovila, sačinjavamo oko 80% europske ribarske flote. U Ujedinjenom Kraljevstvu, na primjer, činimo više od polovice stalno zaposlene radne snage na moru. Usto naš posao stvara mnoga uz njega vezana radna mjesta na kopnu.

Od začetaka Zajedničke ribarstvene politike (ZRP) mi smo žrtve nepravednog i neuravnoteženog političkog okvira: većina kvota i potpora usmjerena je na velike ribolovne operacije diljem Europe, povećavanje kapaciteta ribarica za izlov na udaljenom moru, uz istovremeno obespravljivanje i marginaliziranje male, održive ribolovne djelatnosti. Skandalozno je da se tolika potpora daje aktivnostima s velikim štetnim učinkom, u kojima se često koriste kratkoročni ugovori o djelu i neiskusna radna snaga, a od čega lokalna zajednica ima malo stvarne koristi. Istovremeno, mnogi od nas ostaju bez posla ili smo prisiljeni tražiti dodatan izvor prihoda.

Smatramo da nismo primjereno zastupljeni od strane naših nacionalnih vlada, predstavnika ribarskog sektora u Bruxellesu odnosno Europske unije.

Čvrsto vjerujemo da budućnost europskog ribarstva leži u održivom priobalnom ribolovu malog utjecaja na okoliš kakav mi prakticiramo.

Trenutno se više od 60% europskog ribljeg fonda izlovljava na granicama održivosti ili iznad njih. Tek kad ZRP počne zagovarati značajan odmak od neselektivnih metoda koje bitno utječu na okoliš i troše ogromne količine goriva, moći ćemo obnoviti europski riblji fond i nastaviti opskrbu ribom i plodovima mora ulovljenima na održiv način te osigurati trajne izvore prihoda u sektoru ribarstva i priobalnim zajednicama koje o njemu ovise.

Krajnje je vrijeme da se u središte budućeg europskog ZRP-a stavi održive zanatske ribare te ribare malog utjecaja na okoliš. Od nadležnih u EU tražimo sljedeće:

  • Dajte pravo ribarenja onima koji love na održiv način;
  • Smanjite prekapacitirane flote, zadržavši pritom radna mjesta u zanatskom ribarstvu malog utjecaja na okoliš;
  • Obustavite štetne subvencije te neodrživu i destruktivnu praksu;
  • Vratite zdravlje našim morima u Europi i svijetu.

 

Mi, europski zanatski ribari te ribari malog utjecaja na okoliš …

… svijetu želimo ostaviti u naslijeđe zdravih mora i oceana, svijetu u kojem će ribolova biti manje, ali će biti bolji. Želimo da naši sinovi i kćeri love u zdravim morima s izdašnim ribljim fondom i da jedu kvalitetniju ribu od one koju danas jede većina ljudi. Mi, većina ribara, dobri gospodari morskog okoliša, tražimo da se čuje naš zajednički glas prije nego što bude prekasno.

 

Pojedinosti za razmatranje nadležnima u EU

 

  • Dajte pravo ribarenja onima koji love na održiv način

ZRP mora dati prednost onim ribarima koji imaju najmanji utjecaj na okoliš a najviše pridonose lokalnoj ribarskoj djelatnosti i zajednici. Pristup ribi mora biti vezan uz ponašanje pojedinih aktera (ribara) na temelju okolišnih, društvenih i ekonomskih kriterija. Pravo prvenstva moraju dobiti ribari koji koriste održive metode, imaju minimalan udio usputnog ulova, visoku stopu zaposlenosti u odnosu na količinu ulova te manju ovisnost o subvencijama i gorivu. Tako će se očuvati zaposlenost u ribarstvu i srodnim djelatnostima, a dobrobit od ribarenja šire raspoređena po priobalnim zajednicama.

ZRP mora potvrditi da su kvote (pravo na ribolov) javno dobro, a ne privatna imovina, te omogućiti ribarenje na način koji će nagrađivati održive metode. U skladu s time, mi smo protiv prenosivih ribarskih koncesija (PRK), sustava koji de facto privatizira pristup ribolovu i učvršćuje kontrolu nad morskim resursima u rukama moćnije manjine. Mi smo protiv privatizacije mora i njegovih resursa.

 

  • Smanjite prekapacitirane flote, zadržavši pritom radna mjesta u zanatskom ribarstvu malog utjecaja na okoliš

Procjenjuje se da u mnogim slučajevima ribarske flote EU rade pritisak na riblji fond dva do tri puta veći od razine njegove održivosti. Novi ZRP mora sadržavati detaljan inventar prekapacitiranosti, koji će biti izrađen u skladu sa stanjem ribljeg fonda u ciljanim ribolovnim područjima. Mjerenje ribolovnog kapaciteta mora uzeti u obzir stvarnu sposobnost plovila odnosno flote za izlov ribe, a ne samo broj, veličinu ili snagu motora plovila.

Države članice EU moraju hitno donijeti akcijske planove za smanjenje ribarskih kapaciteta tamo gdje postoji problem prekapacitiranosti, a kapacitete usmjeravati na ribolovne metode malog utjecaja na okoliš bez prekoračenja održive razine pritiska na riblji fond. Ti napori moraju biti usklađeni s regionalnim planovima upravljanja ribarstvom i spriječiti da se problemi prekomjernog izlova i prekapacitiranosti jednostavno prebace na ribolovna područja izvan voda EU. Postoje brojni primjeri pogrešnog trošenja javnog novca, s jedne strane za slanje brodova u rezališta, a s druge za obnovu flote, koje u konačnici uvijek dovodi do povećanja ribolovnih kapaciteta, posebno onog dijela flote koji ima štetan učinak na okoliš, te iscrpljivanja ribljeg fonda.

Naglašavamo potrebu za smanjenim ribolovom na razini cijele Europe, ali ne na štetu onih koji koriste održivije metode. Novi ZRP mora jamčiti da će se u ribarskom sektoru prednost davati kvaliteti a ne kvantiteti, drugim riječima, da će se loviti manje ali pametnije.

 

  • Obustavite štetne subvencije te neodrživu i destruktivnu praksu

Industrijalizacija ribarskog sektora dovela je do toga da europska mora trpe posljedice desetljeća destruktivnog i prekomjernog izlova.

Europska flota svake godine dobiva nekoliko milijuna eura subvencija. Velik dio tog novca troši se na destruktivne, a ponekad i nezakonite ribarske djelatnosti. Stoga se novi Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) mora preusmjeriti na potporu prelaska ribarskih zajednica i djelatnika na održiviji pristupu ribarenju.

Svi se europski ribari moraju strogo pridržavati propisa. Brodovi i vlasnici koji budu uhvaćeni u nezakonitom ribolovu više ne bi smjeli dobivati subvencije. Novi ZRP mora pojačati nadzor i kontrolu koji se trebaju primjenjivati ravnomjerno i pravično diljem i izvan Unije.

S europskih se plovila svake godine samo u sjeveroistočni Atlantik baci nevjerojatnih 1,3 milijuna tona ulovljene ribe. Reformirani ZRP mora sadržavati jasne korake prema postizanju cilja nulte količine bačene ribe, uz donošenje strogih pravila o selektivnosti, veličini i težini alata, u prvom redu koća, dredža i drugih pokretnih alata. To bi smanjilo neželjeni ulov i glad za sve snažnijim motorima. EFPR treba poduprijeti razvoj selektivnije ribolovne prakse, poticati suradnju između ribara i znanstvenika te pružiti stvarnu potporu formiranju predstavničkih tijela zanatskog sektora s malim utjecajem na okoliš. Moraju se zabraniti destruktivne ribolovne metode koje imaju štetan učinak na morski okoliš, poput određenih oblika teških pokretnih alata i ciljanog izlova spolno nezrele i nedorasle ribe. One koji se služe destruktivnim ribolovnim metodama u novom se ZRP-u ne smije tretirati kao zanatske, održive ribare.

 

  • Vratite zdravlje našim morima u Europi i svijetu

Upravljanje europskim ribarstvom treba uzeti u obzir različitost lokalnih i regionalnih prilika i postaviti sektor zanatskog ribarstva u središte stvari. Njega treba graditi na temelju iskustava i vještina ljudi koji su s ribarstvom izravno povezani. Njihovo znanje i iskustvo mora se vrednovati i koristiti kroz veću suradnju s regulacijskim tijelima nacionalnih vlada, znanstvenim tijelima, savjetodavnim odborima, zanatskim ribarima i ribarima malog utjecaja na okoliš te drugim dionicima u upravljačkoj strukturi, uključujući tu i izradu planova održivog upravljanja.

U sklopu novog ZRP-a treba značajno pojačati istraživanja o stanju ribljeg fonda i mjerama za njegov oporavak, uz veća izdavanja EFPR-a za tu namjenu.

Jedan od preduvjeta tome treba biti pristup upravljanju ribarstvom koji će se temeljiti na ekosustavima, a s ciljem zaštite morskog okoliša. Izlov mora biti u granicama preporuka znanosti, a novi ZRP mora osigurati da se do 2015. sve riblje vrste oporave iznad razine održivog izlova.

Zaštićena područja jedno su od rješenja zaštite morskog okoliša od negativnih učinaka ribarenja. Što se tiče drugih mjera zaštite, njih treba donositi i provoditi uz primjerene konzultacije, vodeći računa o potrebama ribara malog utjecaja na okoliš.

Izjava o misiji

L. I. F. E. – Platform of the Low Impact Fishers of Europe

  1. Platforma L.I.F.E. stvorena je da bude jedinstven, snažan i sveobuhvatan glas interesa malih europskih ribara s niskim utjecajem na okoliš u duhu Zajedničke deklaracije potpisane na Europskom kongresu zanatskih ribara 2012. Njezina je misija osigurati povoljne uvjete za održivo ribarenje te uvjete za socioekonomski rast europskih ribara niskog utjecaja na okoliš. I.F.E. omogućuje malim ribarima Europe da definiraju i izjasne svoje zajedničke stavove te utječu na razvoj i provedbu politika i zakonskih odredbi, što obuhvaća i Zajedničku ribarstvenu politiku (ZRP). L.I.F.E. nastupa kao platforma i promiče osnivanje udruga ribara niskog utjecaja na okoliš na regionalnim i državnim razinama u zemljama članicama EU u kojima se njihov glas ne čuje.    
  2. LI.F.E.-ov je cilj postići održivost ribarenja dobrim upravljanjem koje:
  • Daje pravo ribarenja onima koji love na održiv način;
  • Dokida prekapacitirane flote, zadržavši pritom radna mjesta u zanatskom ribarstvu malog utjecaja na okoliš;
  • Dokida štetne subvencije te neodrživu i destruktivnu praksu; te
  • Oporavlja naša mora u Europi i svijetu.
  1. Članice L.I.F.E.-a su udruge koje su se zavjetovale podržati misiju L.I.F.E.-a i Zajedničku deklaraciju.I.F.E. predstavlja ribare koji rabe ribolovnu opremu niskog utjecaja na okoliš u smislu da selektivno utječu na morska staništa.Ti ribari rade na vlastitim brodicama i cilj im je osigurati održivost njihovih djelatnosti tako što poštuju pravila odnosno, tamo gdje pravila ne postoje ili su nedostatna, tako da primjenjuju vlastite mjere s ciljem zaštite ribljeg fonda i okoliša.Oni održavaju snažne društvene, kulturne i gospodarske veze sa svojim zajednicama.

L.I.F.E. nikada neće zastupati destruktivne ribolovne metode koje imaju štetan učinak na okoliš, a kojima se neselektivno izlovljava nedorasla riba. O tim će se metodama odlučivati na razini zemalja članica.